Tematska sjednica u Hrvatskom saboru o prizivu savjesti
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora održao je u petak, 10. lipnja tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o institutu priziva savjesti. Osim članova Odbora na sjednici su sudjelovali i predstavnici Ministarstva zdravstva, Ureda pučke pravobraniteljice, Hrvatske liječničke komore i Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva, stručnjaci za obiteljsko pravo, predstavnici udruga za prava pacijenata, predstavnici roditelja i drugih civilnih udruga.
Predstojnica Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Dubravka Hrabar detaljno je objasnila pravni okvir instituta priziva savjesti. Pojasnila je kako ovo pravo proizlazi iz prava na slobodu savjesti koju jamče mnogi međunarodni dokumenti počevši od Opće deklaracije UN-a, a u Hrvatskoj je ono zajamčeno Ustavom. Spomenula je također kako je Rezolucijom Vijeća Europe iz 2010. definirano kako niti jedna osoba ili bolnica ne smije biti diskriminirana ukoliko ne želi izvršiti pobačaj ili eutanaziju. Govoreći o Ustavu RH, ukazala je na tri odredbe koje govore o slobodi savjesti, a prava na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijedi ne mogu se ograničavati. Prof. dr. sc. Hrabar je kazala da u Europskoj uniji u kojoj 25 država dopušta pobačaj, njih 21 ima uređeno pravo na priziv savjesti, osim u hitnim situacijama kada se radi o ugroženosti života trudnice. - Na tu praksu se oslanja i Europski sud za ljudska prava, kazala je Hrabar. Osvrnula se i na situaciju kada bi se sklapanje ugovora o radu uvjetovalo zbog priziva savjesti, te kazala kako je to protivno radnom pravu i zakonima koje ovo pravo jamče, a svako suprotno ponašanje bilo bi diskriminatorno. - Savjest je imanentna razumnom biću, ona predstavlja naš unutarnji odnos prema dobru i zlu, a pravo na slobodu savjesti je uređeno međunarodnim dokumentima i propisima.
U svome obraćanju doc. dr. sc. Rok Čivljak, predsjednik Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva istaknuo je kako HKLD podržava pravo na priziv savjesti i pravo žena na sve oblike zdravstvene skrbi, no da se liječnike ne smije ucjenjivati pri pružanju usluga, posebno time da se odreknu svojih prava. Također smatra neprimjernim diskreditiranje liječnika koji su pripadnici Katoličke crkve. Posebno je istaknuo da i Hrvatski sabor kao najviše zakonodavno tijelo ne bi trebao zaboraviti da i očevi imaju pravo na donošenje odluka o zaštiti života njihove djece.
Dr. sc. Ivan Ćelić, dr. med.
